Široka upotreba testiranja
Preventivni pregledi za rano otkrivanje raka često se predstavljaju kao važan način spašavanja života. Ipak, dr. Rohin Francis, kardiolog, upozorava da neki oblici takozvanog cancer screeninga, posebno za rak prostate, mogu dovesti do tretmana koji mnogim pacijentima možda uopće nisu potrebni.
U videu dr. Rohin Francis objašnjava da se u nekim zemljama testovi za rano otkrivanje raka provode vrlo široko. Posebno spominje Sjedinjene Američke Države. Kao primjer navodi PSA test (prostata specifični antigen). Taj test mjeri razinu određenog proteina u krvi. Koristi se za moguće otkrivanje raka prostate.
Prema njegovim riječima, takva testiranja u SAD-u provode se znatno češće nego u Europi. Upravo ta razlika, tvrdi, otvara pitanje koliko su masovni pregledi zaista korisni.
Problem nakon pozitivnog nalaza
Problem, kaže dr. Rohin Francis, nije samo u samom testu. Problem nastaje u onome što slijedi nakon njega. Kada test pokaže povišene vrijednosti, pacijenti često prolaze dodatne pretrage. Te pretrage mogu uključivati biopsije i druge invazivne postupke.
U nekim slučajevima slijede i agresivne terapije. Najčešće su to operacije ili zračenje. Kasnije se može pokazati da rak možda nikada ne bi predstavljao ozbiljnu prijetnju njihovom životu. Drugim riječima, pacijenti mogu proći težak tretman zbog bolesti koja možda ne bi napredovala.
Što pokazuje dugoročno istraživanje
Kardiolog se pritom poziva na veliko europsko istraživanje. U istraživanju je sudjelovalo osam europskih država. Trajalo je ukupno 21 godinu. Cilj je bio procijeniti koliko screening za rak prostate zaista smanjuje smrtnost.
Prema podacima koje navodi dr. Rohin Francis, smrtnost od raka prostate među muškarcima uključenima u programe ranog otkrivanja iznosila je oko 1,4 posto. U skupini muškaraca koji nisu sudjelovali u takvom screeningu smrtnost je bila 1,6 posto. Razlika postoji, ali je relativno mala.
Razlika između bolesti i smrtnosti
On pritom naglašava važnu razliku. Postoji razlika između same prisutnosti bolesti i smrtnosti od bolesti. Rak prostate često napreduje vrlo sporo. Mnogi muškarci tijekom života mogu imati taj rak.
Međutim, ne umru svi zbog njega. U velikom broju slučajeva ljudi umru od neke druge bolesti. Rak prostate tada samo postoji u pozadini.
Rizik nepotrebnog liječenja
Prema tumačenju koje iznosi dr. Rohin Francis, statistika ima važnu posljedicu. Da bi se potencijalno spasio jedan život, veliki broj ljudi može proći kroz teške medicinske zahvate.
Navodi primjer iz analize podataka. Prema toj procjeni, od 456 muškaraca čak 455 moglo bi biti izloženo agresivnom liječenju bez stvarne potrebe. Sve to kako bi se eventualno pomoglo jednom pacijentu.
Kako se predstavljaju rezultati
Na kraju dr. Rohin Francis upozorava i na način na koji se pojedini rezultati predstavljaju javnosti. Pad smrtnosti od raka prostate često se pripisuje programima ranog otkrivanja. Međutim, to ne mora uvijek biti jedini razlog.
Na trendove mogu utjecati i drugi faktori. To uključuje napredak u medicinskom liječenju. Važne su i promjene životnog stila te općenito kvalitetniji zdravstveni sustav.
Individualna odluka o testiranju
Zbog toga dr. Rohin Francis zaključuje da bi odluka o testiranju trebala biti individualna. Pacijenti bi prije pregleda trebali razumjeti moguće koristi. Jednako je važno razumjeti i potencijalne rizike.
Umjesto univerzalnog pristupa za sve, sve više stručnjaka zagovara drugačiji model. U tom modelu liječnik i pacijent zajedno procjenjuju ima li screening raka prostate u konkretnom slučaju smisla.
B.M. FOTO: pexels.com
