Zdravlje i sigurnost na prvom mjestu – saznajte koji su rizici kupanja u bazenima

Voda nije samo osnovna fiziološka potreba svakog živog bića, nego nam može pružiti i radost i rekreacije.

Vode za sport i rekreaciju su dragocjene oaze, a kao fizička aktivnost plivanje je jedna od najučinkovitijih aktivnosti za unapređenje i očuvanje dobre kondicije i zdravlja. Međutim rekreacija u vodi nosi sa sobom značajne zdravstvene rizike.

RelatedPosts

Ovi rizici se mogu podijeliti u tri skupine, utapanje i povrede, opasnost od zaraznih bolesti ili opasnost od kemijskih sredstava.

Odgovornost za očuvanje zdravlja je i ona onima koji upravljaju bazenima i vodenim površinama, ali i na osobama koje koriste te objekte. To je cijeli set mjera, od odgovarajućih pravila i propisa za tehničke, zdravstvene i sigurnosne standarde za upravljanje bazenima, do kućnog reda koji mora biti istaknut na vidljivom mjestu i koji sadrži pravila ponašanja za korisnike bazena kao što su higijena i sigurnosne preporuke‘, ističu iz instituta za javno zdravstvo.

Utapanje i “skoro utapanje” su među vodećim uzrocima smrti u svijetu, najčešće male djece i najčešće u privatnim bazenima, “jaccuzzi” kadama i slično. U pravilu se radi o “trenutku odsustva” nadzora. kod odraslih, najčešća su utapanja ili povrede na bazenima povezana s unosom alkohola, zbog čega je i propisana zabrana unosa i korištenja, kao i kupanje u alkoholiziranom stanju.

Ozljede povezane s kupanjem na bazenima su povrede glave i mozga, povrede kičme, povrede ruku nogu i stopala. Ovim ozljedama je najčešće uzrok nepažnja na mokrim klizavim površinama oko bazena, kao i skakanje u vodu s visine bez odgovarajućeg treninga i nadzora. Da bi se izbjegle ove povrede neophodno je da su prostori oko bazena izrađeni od odgovarajućih materijala, da se redovno održavaju, te da se kupači pažljivo kreću po takvim prostorima. Pristup na skakaonicama treba biti dozvoljen samo osobama koja treniraju skakanje u vodu i uz odgovarajući stručni nadzor, tvrde.

Također, u vodu se nikada se ne smije naglo ući, već je neophodno napraviti period prilagođavanja, tuširanjem ili laganim prskanjem vodom u plićem dijelu bazena. Nagla promjena temperature može dovesti do šoka i gubitka svijesti te posljedično do utapanja ili ozljede.

Voda u bazenima mora biti čista, bistra i bez boje. Ne smije sadržavati otrovne i nadražujuće tvari, niti bakterije, viruse, gljive, parazite koji bi mogli izazvati bolesti kod kupača. Da bi se spriječilo širenje zaraznih bolesti neophodno je da se za bazene koristi zdravstveno ispravna voda, te da se prije puštanja i tijekom korištenja bazena adekvatno preradi, prečisti i dezinficira. Prije početka upotrebe bazena, bazen i kompletan protočni sistem mora biti očišćen, ispran te dezinficiran hiperklorinacijom. Tijekom upotrebe bazena neophodno je osigurati kontinuiranu filtraciju i dezinfekciju vode.

Također neophodno je da voda u bazenima bude pod stalnim zdravstvenim nadzorom nadležne zdravstvene ustanove. Ovo podrazumijeva redovnu kontrolu fizičkih i mikrobioloških karakteristika vode, te kontrolu kloriranja vode.

Zagađenje i uzročnici mogu u vodu dospjeti direktno s vodom iz izvora vode koji se koristi za napajanje bazena, iz neposredne okoline bazena, kao i od samih kupača. Preko vode u bazenima mogu se prenijeti crijevne zarazne bolesti, kožne zarazne bolesti kao i zarazne bolesti disajnog sistema putem raspršenih vodenih kapljica.

Posebno su osjetljivi djeca i mladi. Rane, ogrebotine, nepravilno održavani pirsinzi, oštećena koža neposredno nakon depilacije i upaljena koža povećavaju mogućnost od ulaska uzročnika bolesti u organizam, kažu stručnjaci zdravstvenog Instituta.

Tko ne bi trebao ići na javni bazen

Osobe koje boluju od zaraznih bolesti ne bi smjele da koriste javne bazene jer predstavljaju zdravstveni rizik za druge kupače. Osobama s vidljivim gnojnim kožnim promjenama ne smije biti omogućeno korištenje bazena. Osobe koje boluju od crijevnih zaraznih bolesti, kao i osobe koje su u zadnjih sedam dana bolovale od crijevnih zaraznih bolesti ne bi smjele koristiti bazen. Na bazenima postoji povećani rizik od prijenosa bolesti disajnih organa (gripa), zbog velikog broja osoba na malom prostoru bazena. Ovo se posebno odnosi na zatvorene bazene gdje je rizik još veći zbog povećane temperature i vlažnosti, zbog čega je u ovim objektima neophodna i odgovarajuća ventilacija.

Ilma B., foto: Pixabay

Related Posts

Related Posts