ISUSOV GROB ISKLJUČIO SVE INSTRUMENTE PRILIKOM ULASKA, SADA JE RESTAURIRAN

Kada smo otvorili grob Isusa Krista 2017 godine instrumenti su prestali da rade, izjavila je za sve medije glavna znanstvenica Antonia Moropoulou, hemijski inžinjer Nacionalnog tehničkog univerziteta u Ateni, koja je bila vođa ekspertskog tima koji je prošle godine napravio jedinstven poduhvat u svetu otvarajući grob Isusa Krista u Jeruzalemu, odnosno na mjestu njegovog uskrsnuća. Mediji su tada pisali da su se prilikom otvaranja Svetog groba desili čudni fenomeni na nebu, da su se čuli zvuci trube. Moropoulou to nije videla, ali je uočila nešto drugo.

“Ja to nisam rekla, jer sam u trenutku otvaranja Svetog groba bila unutra sa drugima. Nije bilo takvog fenomena, ali kada sam izašla napolje, odkako smo počeli da istražujemo grob, instrumenti koje smo predhodno postavili na ploču groba da bi zabeležili svaki trenutak, vibracije i slično, jednostavno su se isključili. To je bio fakt. Ne mogu to da objasnim, ali sam sve snimila. Sa sigurnošću mogu da kažem da oko tog mesta postoji neka energija, koja je veoma, veoma jaka.…. Naš posao na ovom projektu doživela sam sa velikim poštovanjem i zavetom prema ovom jedinstvenom spomeniku hrišćanstva. Cilj je bio da se anuliraju deformacije svete Edikule, koje su bile vidljive na vratima nakon restauracije od 1810. godine. Bilo je uočljivo da i podzemne vode ugrožavaju objekat, i da ima promena na terenu. Otvaranje groba Isusa je bilo jedinstveno i izazovno, jer smo to morali da učinimo bez ikakve greške. Istovremeno, predstavljalo je i veliko iskustvo, emocionalno i religiozno, jer se dešavalo sedam vekova nakon poslednjeg otvaranja….. Kada smo ukolini ploču, u Svetom grobu nije bilo nikakvih predmeta. Nisam ni očekivala da ćemo nešto naći. Našli smo prazan grob, pri čemu su bila vidljiva oštećenja na donjoj ploči groba. Ona je kamena i na njoj ima rezbarija. Ploča je bila slomljena, a bilo je i sitnih kamenčića. Naravno, izvršili smo potrebne reparacije, ali slomljenu ploču smo ostavili onakvu kakva jeste. Samo smo je prekrili sa belom mermernom pločom.”, kaže Moropoulou.

Postoje različita mišljenja da li je baš na tom mestu bila pećina u koju je Josip sahranio Isusa. Imali sumnje u to, bilo je pitanje novinara Dnevnika. Farizej i tajni učenik Isusa Josip iz Arimateje, zamolio je Poncija Pilata za dozvolu, da pokopa Isusovo tijelo. Da su apostoli pitali, vjerojatno bi bilo odbijeni. Josip iz Arimateje bio je ugledni Židov, član Velikog vijeća. Potajno je bio Isusov učenik i protivio se što su židovski svećenici osudili Isusa na smrt kao i farizej prijatelj Nikodem. Pilat je odmah im dao dopuštenje.

Iako katolička crkva osuđuje farizeje bilo je farizeja prijatelja i učenika Krista a to je Josip. Josip je rođen u 1. stoljeću u Ramli, u Arimateji blizu Jeruzalema, odakle je potjecao i slavni izraelski sudac i prorok Samuel. Bio je bogati Židov, istaknuti član Velikog vijeća “farizeja” i vlasnik novog groba isklesanog u stijeni blizu Golgote. Iz straha pred Židovima nije se usuđivao javno očitovati o Isusu, nego je potajno bio njegov učenik, kao i farizej Nikodem. Josip je iščekivao Kraljevstvo Božje i nije se složio presudom protiv Isusa. S dopuštenjem su skinuli Krista, Josip ga omota u čistu plahtu i uz pomoć Nikodema položi u grob. Njih dvojica zatim zatvore grob velikom stijenom i odlaze. Spominje se da su ova dva farizeja uz još nekoliko Židova, zajedno sa apostolima bili pokretači Kršćanstva.

Restauriran grob

“Ono u šta sam sigurna jeste da je ploča koju smo otkrili upravo ona iz perioda cara Konstantina i carice Jelene. To znači da sam ubeđena da je ovo upravo to mesto, koje su oni otkrili kao Sveti grob i gde su napravili crkvu., kaže Moropoulou.

Njen i zadatak njenih kolega stručnjaka nije bio samo da izvrše rekonstrukciju Hristovog groba, već i cele crkve Edikule. Projekat je uključivao uklanjanje železnih stubova koji su podupirali crkvu sa svih strana, a koji su bili postavljeni 50-tih godina prošlog veka. To je podrazumevalo ojačavanje kamenih blokova od kojih je izgrađen hram podignut 325 godine od strane rimskog cara Konstantina na mestu za koje se veruje da je sahranjen Isus Hristos.

Nakon restauracije

U Bibliji, u evanđelju po Mateji, piše da je nakon smrti Isusa razapetog na krstu na mestu Golgota, Josif uzeo njegovo telo, umotao ga u belo platno i sahranio u pećini u kojoj je izdubio sopstveni grob. Konstantinovu crkvu na Svetom grobu uništio je muslimanski kalif Al-Hakim 1009. godine, a u 12. veku krstaši su joj dali sadašnji izgled. Poslednji put je bila rekonstruisana u 19. veku. Sa njom je upravljala Grčka pravoslavna crkva, Jermenska pravoslavna crkva i Rimokatolička crkva.

U trenutku otvaranja Svetog groba sa stručnjacima je bio i patrijarh Jerusalemski Teofil Treći. Kako je on, kao duhovnik, reagovao, pitali su novinari. “Bilo je nas četvoro, i svi smo ušli zajedno, a kako je on reagovao, mogu jedino da opišem sa engleskom reči Ouu…. To znači poštovanje, ne strah.” – rekla je Antonia Moropoulou . Ona objašnjava da je Sveti grob bio otvoren 60 sati, i da su oni za to vreme završili sve što je bilo planirano. Radili su osam meseci, samo noću, da bi poklonici mogli posećivati sveto mesto.

Obnovljena grobnica Krista

“Uzeli smo male uzorke kamenja koje smo tamo našli i sada ćemo ih analizirati u Atini, pa ćemo videti šta će pokazati istraživanje.” kaže Moropoulou. “Tokom istraživanja smo tamo primetili da postoje podzemne vode. Zato smo, zatražili dozvolu da istražimo i podzemnu oblast. Podzemni deo je erodiran i napravili smo studiju kako da ubuduće intervenišemo da bi zaštitili svetu Edikula i crkvu Svetog groba.”

Od Svetog Groba Krista brzo se mali grob pretvorio u dostojanstven grob, možda i luxuzan za ono što Isus zagovara.

Imperij, mediji, foto Getty Images

Portal na hrvatskom i BiH jeziku.

Povezane vijesti

Povezane vijesti