Jeste li uvijek umorni? Stručnjak za spavanje doktor Michael Breus koji je proveo 20 godina popravljajući spavanje kod ljudi, objašnjava osnovne zakonitosti sna, kako izliječiti insomniju, istinu o apneji te zašto smo robovi mita o 8 sati spavanja.
Važnost snova i što oni govore o nama
Često radimo neke greške koje je lako ispraviti, a narušavaju našu kvalitetu sna, poput vremena kad pijemo kavu. Doktor vjeruje da ako mijenjamo nečije navike spavanja, možemo promijeniti nečiji život – zato je zainteresiran za navike i ponašanja svojih pacijenata čija promjena drastično utječe na kvalitetu sna. Također ističe važnost snova i što oni govore o nama; kroz snove prolazimo kroz emotivna stanja koja smo imali tokom dana.
U trenutku buđenja tokom procesuiranja naših stanja imamo noćne more kojih smo svjesni baš zato što je san naglo prekinut.
Ne trebamo podcijeniti ni izbor kreveta i jastuka za naše spavanje; treba posjetiti stručnjaka za spavanje da vam pomogne s odabirom, jer svakome odgovara neki drugačiji oblik i način opreme za spavanje. Jedno od najčešćih pitanja koje dobiva od pacijenata je što napraviti ako se probude usred noći, te više ne mogu spavati; u tom slučaju ne treba nikako posezati za mobitelom, već ostati u mraku i disati, po mogućnosti koristiti relaksacijske tehnike da bismo što prije opet utonuli u san.
Kofein i adenozin
Kofein se često spominje kao sredstvo koje nam oduzima ili odgađa spavanje, a što je zanimljivo, on se samo po jednoj molekuli razlikuje od adenozina, koji nas uspavljuje; doktor savjetuje da, ako nismo dovoljno spavali, uzmemo crnu kavu s nekoliko kocki leda što će nam pomoći da budemo svježiji, što on zove „Caffeine Nap“ te vam daje 4 sata nove energije.
Dehidriramo tijekom spavanja
Još jedan savjet u vezi kave je da je ne pijemo neposredno nakon buđenja jer mi zapravo dehidriramo tijekom spavanja. Nikako nemojte konzumirati kofein bar 20 minuta nakon buđenja. Ako vam je mozak već pun adrenalina i kortizola, također nije dobro piti kavu jer je to dolijevanje ulja na vatru. „Hidrirajte se prije nego što se kofeinizirate“, kaže ovaj doktor.
10-15% posto populacije su „early birds“ (lavovi) – funkcioniraju prije 6 ujutro, mozak im je tad već pun kortizola, a energija pada kako odmiče dan. Najproduktivnije vrijeme za rad takvim osobama je između 9.30 i 11.30 ujutro. Srednji tip (medvjedi) su tipovi „od 9 do 5“, kako zapravo i funkcionira cijeli radni tjedan. Njihov radni vrhunac je od 12 do 2.
Bioritam i kreativnost
Nadalje, noćni tipovi su vukovi, koji su najkreativniji navečer, maksimalna razina kortizola im je u večernjim satima. Nažalost, često školski raspored funkcionira po principu da se djeca i adolescenti moraju ustajati prerano ujutro, što im potpuno narušava bioritam i način funkcioniranja.
Čak 1 od 7 ljudi ima apneju, a nju se najčešće prepoznaje po hrkanju; ona može biti jako opasna jer osoba koja boluje od apneje (a da to ni ne zna) prestaje disati na nekoliko sekundi. Ipak, svijest o apneji nije toliko raširena, na čemu bi se trebalo raditi tako da osobe koje sumnjaju da boluju od toga naprave test spavanja.
Autor: Katarina Baričić, prof., foto: miraclemorning.com
