Provođenje vremena na suncu potiče sintezu vitamina D, koji može pomoći u smanjenju upale, borbi protiv infekcija i poboljšanju raspoloženja. Prema navodima Healtha, mnogi stručnjaci preporučuju 5 do 30 minuta izlaganja sunčevoj svjetlosti najmanje dva puta sedmično. Ipak, istraživanja o tome koliko sunčeve svjetlosti je dovoljno, naročito bez kreme za sunčanje, nisu potpuno usaglašena.
Neki istraživači navode da je 5 do 30 minuta sunca između 10 i 16 sati, dva puta sedmično, bez kreme, dovoljno za poticanje vitamina D. S druge strane, Američka akademija za dermatologiju ne preporučuje izlaganje kože bez zaštite i ističe da ne postoji potpuno siguran nivo izlaganja suncu. CDC upozorava da UV zrake mogu oštetiti kožu već za 15 minuta. Zbog toga se preporučuje razgovor s ljekarom, kako bi se izlaganje suncu prilagodilo zdravstvenom stanju i potrebama pojedinca.
Na potrebe za suncem utiču nivo vitamina D, dob, medicinska stanja, geografska lokacija i ten kože. Što je više melanina u koži, tijelu je teže proizvesti vitamin D iz sunčeve svjetlosti, pa osobe tamnije puti često trebaju više vremena na suncu. Jedna studija navodi da bi oko 90 posto bijelaca moglo dostići dovoljan nivo vitamina D uz približno 30 minuta podnevnog ljetnog sunca tri puta sedmično. Osobe svjetlije kože imaju veći rizik od oštećenja, pa im se često savjetuje kraće izlaganje.
Osim vitamina D, sunčeva svjetlost može pomoći u regulaciji sna i poboljšanju raspoloženja, te podržati cirkadijalni ritam, naročito kada se izlažemo svjetlu ujutro. Neka istraživanja povezuju sunčevu svjetlost i snižavanje krvnog pritiska, jer se u koži oslobađa dušikov oksid koji utiče na krvne žile. Postoje i ograničeni nalazi koji sugerišu moguću vezu između više sunčeve svjetlosti i lakšeg gubitka težine, ali su potrebna dodatna istraživanja. Za sigurnije izlaganje preporučuju se zaštitna odjeća i naočale, redovno nanošenje kreme za sunčanje, te provjera UV indeksa. Prekomjerno izlaganje suncu povećava rizik od preranog starenja kože, sunčanih pjega i raka kože, a tokom vrućina i rizik od dehidracije, opeklina i toplinskog udara.
H.B., Foto: Pixabay
