Neuroznanstvenik dr. Michael Merzenich često naglašava da dugoročno zdravlje mozga u mnogo većoj mjeri oblikuju životne navike nego genetsko nasljeđe. Iako genetika može postaviti određeni okvir, način na koji živimo ima presudnu ulogu u očuvanju kognitivnih sposobnosti kroz život.
Zašto dobra genetika može zavarati
Postoje brojni primjeri ljudi koji, unatoč lošim prehrambenim i životnim navikama ili kroničnim bolestima, zadržavaju iznimne mentalne sposobnosti u dubokoj starosti. Takvi se slučajevi često pogrešno pripisuju „dobroj genetici“. Merzenich upozorava da to može biti varljivo. Dobra genetika ne jamči zdrav mozak, kao što ni loša genetika ne znači nužan kognitivni pad.
Lekcije izoliranih zajednica
Kao ilustraciju važnosti navika, Merzenich često ističe izolirane otočne zajednice poput Krete i Islanda. U tim sredinama ljudi ne konzumiraju samo prehranu bogatu ribom i morskim plodovima. Jednako je važan način života koji uključuje stalnu socijalnu interakciju, bliske odnose i svakodnevnu komunikaciju.
Uloga društvene povezanosti u zdravlju mozga
Društvena povezanost ima snažan učinak na zdravlje mozga. Redovita interakcija potiče kognitivnu aktivnost i održava neuronske mreže aktivnima. Čak i jednostavni oblici kontakta, poput kratkog razgovora u trgovini, predstavljaju oblik mentalne stimulacije koji dugoročno ima vrijednost.
Navike koje štite kognitivne sposobnosti
U svojim radovima Merzenich navodi niz navika koje doprinose očuvanju mozga. Iako u jednoj od svojih knjiga ističe 30 ključnih navika, epidemiološka istraživanja upućuju na znatno veći broj faktora. Među njima su prehrana, tjelovježba, društveni odnosi, izbjegavanje traume i redovita mentalna aktivnost.
Što znanost kaže o rizicima za mozak
Znanstvena istraživanja dodatno potvrđuju koliko su navike važne. Dugogodišnje istraživanje provedeno u San Franciscu pokazalo je da osobe koje su u mladosti doživjele čak i blaže ozljede glave imaju višestruko veći rizik od razvoja kognitivnog pada kasnije u životu. Takvi nalazi naglašavaju važnost zaštite mozga od rane dobi.
Navike kao ulaganje u budućnost mozga
Zaključak je jasan. Genetika predstavlja početnu točku, ali životne navike određuju smjer. Ulaganje u socijalne odnose, kvalitetnu prehranu, kognitivni angažman i brigu o tijelu izravno je ulaganje u očuvanje mentalnog zdravlja u starijoj dobi.
B.M. FOTO: unsplash.com
