Od slabog rukovanja do bez daha zbog penjanja stepenicama, stručnjaci su tijekom posljednjih nekoliko desetljeća otkrili desetke suptilnih znakova koji upućuju na opasnost od rane smrti. Ali sada su otkrili još jednu. Istraživanja pokazuju da nemogućnost ravnoteže na jednoj nozi 10 sekundi je znak upozorenja da postoji opasnost da budete prerano poslani u grob. Brazilski stručnjaci, koji su pratili 2000 ljudi u dobi od 50 do 75 godina, otkrili su da su dobrovoljci koji nisu uspjeli završiti test s flamingom imali 84 posto veću vjerojatnost da će umrijeti ranije, u usporedbi s onima koji su test prošli s lakoćom. Ovdje MailOnline otkriva neke od drugih znakova da biste mogli biti lošeg zdravlja.

Balansiranje na jednoj nozi: Oni koji se kolebaju kada pokušavaju stajati na jednoj nozi su u opasnosti, prema najnovijoj studiji. Istraživači u Brazilu otkrili su da su oni koji nisu mogli završiti vježbu ‘Flamingo’ gotovo dvostruko vjerojatniji da će umrijeti prije nego oni koji su mogli. Više od 1700 sudionika, u dobi od 50 do 75 godina, prošlo je razne testove kondicije, uključujući stajanje na jednoj nozi 10 sekundi bez ikakve potpore. To je uključivalo postavljanje prednjeg dijela jednog stopala na stražnju stranu suprotne potkoljenice, držeći ruke sa strane i gledajući ravno ispred sebe. Tijekom studije – koju su proveli istraživači na klinici Exercise Medicine CLINIMEX u Rio de Janeiru – u kojoj je svaki sudionik praćen u prosjeku sedam godina, umrle su 123 osobe.
Rezultati, objavljeni u British Journal of Sports Medicine, pokazuju da su oni koji nisu mogli stajati bez oslonca na jednoj nozi 10 sekundi imali 84 posto veću vjerojatnost da će umrijeti iz bilo kojeg razloga. To nikako ne znači da su problemi s ravnotežom stvarni uzrok smrti. No, vodeći istraživač dr. Claudio Gil Araujo rekao je da su dobre razine ravnoteže potrebne za svakodnevni život, a gubitak ravnoteže je ‘štetan za zdravlje’. Stoga, prema timu, test ‘pruža brzu i objektivnu povratnu informaciju za pacijenta i zdravstvene djelatnike u pogledu statičkog balansa’. Rekli su da ‘dodaje korisne informacije o riziku od smrtnosti kod sredovječnih i starijih muškaraca i žena’.
Brzina hodanja: Osim što ne mogu balansirati na jednoj nozi, starije osobe koje hodaju sporo imaju mnogo veći rizik od slanja u rani grob. Istraživači s francuskog Nacionalnog instituta za zdravstvo i medicinska istraživanja izmjerili su brzinu hodanja 3.200 osoba starijih od 65 godina, koje su potom u prosjeku pratili pet godina. Brzina svakog sudionika mjerena je u tri različite točke tijekom razdoblja istraživanja. To je učinjeno tako što su ih zamolili da hodaju niz šest metara (oko 20 stopa) dugi dio hodnika.

Rezultati su pokazali da su najsporiji muškarci hodali 90 m/min (jedna milja svakih 18 minuta), dok su najbrži hodali brže od 110 m/min (jedna milja svakih 15 minuta). U međuvremenu, najsporije šetačice prešle su 81 m/min (jednu milju svakih 20 minuta), a najbrže najmanje 90 m/min. Zabilježeno je više od 200 smrtnih slučajeva, prema rezultatima objavljenim u British Medical Journalu 2009. Analiza je pokazala da je najsporija trećina hodača imala 44 posto veću vjerojatnost da će umreti do kraja studije, u usporedbi s najbržom skupinom. Istraživači su rekli da bi brzi hodači mogli biti spremniji i imati koristi od boljeg kardiovaskularnog zdravlja.

Sklekovi: Ljudi koji se bore da završe 10 sklekova imaju gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će doživjeti srčani ili moždani udar od onih koji mogu izdržati 40 sklekova. Međunarodni tim istraživača odlučio je ispitati postoji li veza između fizičke spremnosti i rizika od kardiovaskularnih bolesti. Angažirali su 1100 vatrogasaca, od kojih se redovito tražilo da izvrše što više sklekova između 2000. i 2010. u lokalnoj medicinskoj klinici. Tijekom procjena, liječnici su postavljali metronom na 80 otkucaja u minuti i brojali broj sklekova koje su vatrogasci obavili na vrijeme dok nisu došli do 80, propustili tri ili više otkucaja ili stali.
Tijekom 10 godina praćenja, 37 je oboljelo od srčanih bolesti, prema nalazima objavljenim u časopisu JAMA Network Open. No, oni koji su mogli napraviti više od 40 sklekova imali su 96 posto manje vjerojatnosti da će patiti od jednog, u usporedbi s onima koji su napravili manje od 10. Rekli su da su sklekovi pokazatelj snage mišića, koji štiti od smrti od svih uzroka i povišenog krvnog tlaka pritisak.
Hamza Duvnjaković




















