Znanstvenici Kraljevskog hortikulturnog društva (RHS) promatrali su učinkovitost živice za upijanje onečišćenja zraka, uspoređujući različite vrste grmlja, a u obzir su se uzeli mušmula, glog i zapadnjačka tuja.
Rezultati su pokazali da je dlakaviji list mušmulice bio barem 20 posto učinkovitiji u upijanju onečišćenja s cesta s gustim prometom u usporedbi s drugim grmljem, iako na tišim ulicama nisu zamijećene razlike.
– Na glavnim gradskim cestama s gustim prometom otkrili smo da su vrste sa složenijim i gušćim krošnjama, s grubim i dlakavim lišćem poput mušmulice bile najučinkovitije. Znamo da će za samo sedam dana duljina od jednog metra dobre guste živice izbrisati istu količinu onečišćenja koju automobil emitira tijekom vožnje od otprilike 800 kilometara – rekla je vodeća istraživačica dr. Tijana Blanusa.
Pritom je istaknula kako bi mušmula bila idealna za sadnju uz prometne ceste gdje ima previše onečišćenja, dok bi se u ostalim područjima s manje prometa preporučila kombinacija više vrsta.
Studija je dio rada RHS-a koji djeluju na ublažavanju ekoloških problema poput onečišćenja zraka, poplava i vrućina, uz isticanje prednosti vrta i zelenih površina.
Iako je istraživanje RHS-a s 2056 ljudi pokazalo da je trećina (33 posto) pogođena onečišćenjem zraka, samo šest posto poduzima aktivne korake u svojim vrtovima u svrhu njegova ublažavanja.
Otprilike 86 posto ispitanika YouGov izjavilo je da im je stalo do problema zaštite okoliša, dok se 78 posto brine zbog klimatskih promjena, a RHS se nada da će iskoristiti taj interes kako bi ljude potaknuo da pomognu okolišu uz pomoć biljaka.
– Stalno identificiramo nove ‘super biljke’ s jedinstvenim kvalitetama koje, u kombinaciji s drugom vegetacijom, pružaju blagodati, a istovremeno pružaju prijeko potrebna staništa za divlje životinje. Otkrili smo, na primjer, da je bršljan odličan u hlađenju zgrada, a glog pomažu u ublažavanju intenzivnih ljetnih vrućina. Ako se zasade u vrtovima i na zelenim površinama gdje su ovi ekološki problemi najzastupljeniji, mogli bismo napraviti veliku promjenu u borbi protiv klimatskih promjena – kaže profesor Alistair Griffiths.
Znanstvenici RHS-a sele se u centar Hilltop, u vrtove u Wisleyu, koji će im omogućiti da povećaju svoje istraživanje, piše Independent.
Andreaa Jakovčević, foto: Pixabay
