Mnogi od nas danas su uskraćeni za kvalitetan san, te zbog toga, ponekad ne možemo a da ne „ubijemo“ oko tijekom dana.
Pored toga što je neophodna, dnevna dremka je i jako učinkovita. Pomaže pri poboljšavaju rada mozga, rješavanju svakodnevnih problema, zadataka, te boljem pamćenju i učenju.
Također, spavanje tokom dana pomaže pri balansiranju težine, boljem zdravlju srca i snižavanju krvnog pritiska, a kvalitetna je i za ljubavni život!
Nacionalna organizacija za spavanje SAD-a, svrstala je spavanje tijekom dana u 3 kategorije:
Planirano spavanje – spavanje prije nego stvarno zaspite. Na ovaj način spriječavate umor ili se pripremate da ostanete budni duže od uobičajenog vremena za krevet.
Hitna dremka – ona se događa iznenada, kada osjećate veliku količinu umora i ne možete nastaviti sa aktivnostima s kojima se trenutno bavite. Ova vrsta drijemanja pomaže da ne zaspite tijekom vožnje ili radnog vremena.
Habitualno dremanje – praktikuje se svakog dana. Npr. mala djeca svakog dana spavaju otprilike u isto vrijeme.
Prema istraživanjima, muškarci koji su spavali popodne 3 dana sedmično imali su 37% manju vjerovatnoću da će umrijeti od bolesti povezanih sa srcem, u odnosu na one ljude koji izbjegavaju popodnevnu dremku.
Mnoge države ne podržavaju ovakav pristup, a u nekim, kao što su SAD i Velika Britanija, uopšte ne postoji ta navika. Upravo ove dvije zemlje su prve u svijetu po srčanim oboljenjima.
Kratka dremka ima brojne prednosti, a dužina spavanja određuje i koje, pa tako:
20 minuta – poboljšava pamćenje, mentalnu budnost i motoričke sposobnosti učenja.
20 do 30 minuta – pojačava kreativnost i jača memoriju.
30 do 60 minuta – poboljšava vještine donošenja odluka, ali i memoriju
60 do 90 minuta – Omogućuje REM (brzo kretanje očima) spavanja, tako da je najpovoljnija vrsta dremke. Pomaže pri resetiranju mozga i dramatično utječe na vještine rješavanja problema.
Pripremila: I.B., foto: Facebook
