Japan je izjavio da je spreman braniti Tajvan od Kine i biti saveznik SAD jer je glavni saveznik NATOA. To je prvi put u 76 godina, nakon atomskih bombi na Hiroshimu i Nagasaki, da Japan izražava spremnost vojno se angažirati izvan svojih granica u interesu zemlje koja je bacila na nju atomsku bombu. SAD se kaje vječito zbog toga ali kraja ratu ne bi bilo. Japanci su rekli nikad više rata nakon upotrebe atomskog oružja u II. svjetskom ratu no sada kao saveznike imaju sve one koji su im bili protivnici. SAD se kune u odanost Japanu i bogati ih oružjem. Svi pripadnici NATOA i zemlje okolo Kine daju Japanu iznimna kajanja i traže podršku. Kajanje kupuje. Japan je dao zakletvu štititi Taiwan i Južnu Koreju te biti saveznik SAD u Aziji. Koliko je Japan uopće opasan kao mala prenapućena zemlja? Mali otok koji graniči sa Rusijom i nasparam Kine ima 126 milijuna ljudi
Da ne biste podcjenili Japan, Japansko carstvo je je isključivo gubilo kad bi SAD i Europljani stali na stranu Rusije ili Kine. Rusko-japanski rat odvijao godinu dana. Rat je započeo japanskim napadom na (tadašnji ruski) Port-Arthur, u noći sa 08. na 09. 02. 1904. godine. Nije počinjena nikakva veća materijalna šteta. Rat se nastavio u mnogo krvavijim bitkama, od kojih su važne bitka na rijeci Yalu (travanj/svibanj 1904.), bitka za Liaoyang (kolovoz/rujan 1904.), bitka na rijeci Sha-ho (listopad 1904.). Port-Arthur, glavni cilj ovog rata, bio je pod izravnom japanskom opsadom 156 dana, od početka opsade sredinom kolovoza 1904. Najveći okršaj na kopnu bila je bitka kod Mukdena, od 21. 02 do 10. 03.1905. godine, a najveća pomorska bitka bila je ona kod Tsushime, 27. na 28. 05. 1905. godine, gdje su Japanci uništili gotovo cijelu rusku flotu. Osim prvog japanskog napada na Port-Arthur i bitke kod Sha-Ho(koji su završili neodlučeno), sve ostale okršaje su dobili Japanci.
Na poticaj predsjednika SAD-a, Theodorea Roosevelta 6. kolovoza 1905. godine otvorena je mirovna konferencija u Portsmouthu, New Hampshire, SAD. Budući da je i sam tražio mir, i da bude domaćin, SAD je u ovom miru igrao presudnu ulogu u konačnoj teritorijalnoj podjeli. Port-Arthur i Koreja su pripali Japanu, dok je Rusija zadržala jedan dio Mandžurije. Ratna reparacija, koju je Japan kao pobjednik rata trebao dobiti, ipak im nije isplaćena. Otok Sahalin, za kojeg se u Japanu smatralo da im je trebao pripasti u cjelosti, podijeljen je u dva dijela. Sjeverni (ruski) i južni (japanski) dio. Iz japanske perspektive, portsmouthski mir bio je početak sustavnog izražavanja uvreda i nepoštovanja SAD-a na račun Japana, što je i kulminiralo napadom na Pearl Harbor 1941. godine.
Japan je tijekom svih šesnaest mjeseci borbe pokazao mnogo više od svog suparnika. Doduše, Japanci su od početka rata bili u prednosti što se tiče samog geografskog položaja (većina ruske vojske nalazila se u Europi). No, osim naprednije tehnologije, japanska vojska je s mnogo više motiva ušla u ovaj okršaj. Ruski časnički kadar pokazao je veliku nesposobnost i neorganiziranost, za razliku od njihove vojske, napose, branitelja Port-Arthura, koji su se borili s većom hrabrošću i odlučnošću. Razni su izvori o broju žrtava, no smatra se da je s ruske strane bilo oko 100 tisuća, a s japanske oko 80 tisuća mrtvih.
Novi japanski premijer Yoshihide Suga i car Naruhito spremni su dati maksimalnu podršku SAD, NATOU i susjedima protiv Kine, te krenuti prvi u udar.
JAPAN JE SPREMAN ZA TREĆI SVJETSKI RAT POKRENUTI A KINI ZAMJERA VIRUS, NEMIRE, SUKOBE SA SUSJEDIMA. U DRUGOM SVJETSKOM RATU JAPAN JE U RATU SA svima izgubio 1.740.955 poginulih vojnika i 393.000 civila
a uništio:
- Kina: ubijeno 3,8 milijuna vojnika i preko 17 milijuna civila
- SAD: 106.207 poginulih, 248.316 ranjenih i nestalih
- Filipini: 57.000 poginulih
- Australija: 17.501 poginulih
- SSSR: 12.031 poginulih i nestalih, 24.425 ranjenih i oboljelih
- Ujedinjeno Kraljevstvo: 52.000 poginulih (12.000 u zarobljeništvu)
Iako je već nekoliko godina ratovao s Kinom, kao službeni ulazak Japana u Drugi svjetski rat smatra se 07. 12. 1941. godine, dan napada na Pearl Harbor. Idućeg dana, 08. 12, Sjedinjene Američke Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Kina objavljuju rat Japanu, čime ovaj rat postaje dio ukupnih ratnih događanja Drugog svjetskog rata. Interesno prinuđeni, u ratu na Pacifiku sudjelovali su Ujedinjeno Kraljevstvo, Australija, Novi Zeland i Nizozemska. Pored Japana, Saveznicima su rat objavile i neke države koje je Japan osvojio tijekom rata.
Japanci su sad bili u prednosti i u zraku i na moru pred desetkovanim i šokiranim Amerikancima, a s razbuktavanjem rata u Europi, Velika Britanija bila je prisiljena sve više svojih snaga koncentrirati u borbama protiv Njemačke i Italije. Tako je japanska armija mogla nastaviti sa svojom strategijom strelovitih iznenadnih napada.
Gotovo odmah nakon napada na Pearl Harbor, Japanci napadaju luku na Guamu, otok Wake (Bitka za otok Wake) te otpočinju snažnu invaziju na Malajski poluotok i Tajland. Već idući dan napadaju i Hong Kong, koji britanske snage, prisiljene masivnim bombardiranjem i artiljerijskim napadima, napuštaju nekoliko dana kasnije.
Kad je Britancima postalo jasno da je sukob u Aziji neizbježan, poslali su zbog zaštite svojih kolonija više brodova u vode Pacifika. Brodovi su stigli u Singapur 27. 10. i stavljeni su pod zapovjedništvo admirala Toma Phillipsa kao Force Z. Ovo brodovlje kreće 08. 12 u Tajlandski zaljev bez zračne zaštite pa Japanci 10. 12. napadima iz zraka potapaju bojni brod HMS Prince of Wales (na kojem gine i zapovjednik Phillips) te borbenu krstaricu HMS Repulse. Time su britanske snage ozbiljno oslabljene, a zamjenski brodovi nisu mogli biti poslani jer su sve raspoložive pomorske i zračne snage Velike Britanije bile angažirane u borbama u Europi i Africi.
Japan je koristio i biološko oružje na Kinu kao i sve koji su pokušali kročiti na tlo Japana. Ovaj krvoločni rat Kina nikada nebi dobila da SAD nije okončao povijesnom tragedijom atomskim bombama. Upitno je koliko bi Japan osvojio da nije dotučen od Amerikanaca. Sada treba Amerima.
Toni Mayer
