Meteoropatija nije “otkriće” jedne osobe već datira iz Antičkog doba

Vremenske prilike imaju značajan utjecaj na ljudsko ponašanje, emocije i kognitivne procese kroz mehanizme poput promjena u razini hormona i neuroloških reakcija. Procjenjuje se da je čak 60 % ljudi u određenoj mjeri osjetljivo na vremenske promjene, što nazivamo meteoropatijom.

Mnogi ljudi su svjesni toga no mnogi i nisu. Smatra se kako vrijeme utječe na vodu tako utječe i na čovjeka.

RelatedPosts

Glavni utjecaji na ponašanje i raspoloženje

Vedri dani obično potiču dobro raspoloženje i veću sklonost preuzimanju rizika. Nasuprot tome, oblačno vrijeme ljude čini opreznijima i povučenijima. Pad atmosferskog tlaka (često povezan s “južinom”) kod mnogih uzrokuje napetost, razdražljivost, slabiju koncentraciju i poteškoće sa spavanjem.

Visoke temperature i vlažnost zraka mogu izazvati osjećaj umora i nagli pad energije, osobito u poslijepodnevnim satima. Nagli prijelazi s toplog na hladno vrijeme ili obrnuto mogu pojačati simptome anksioznosti i depresije kod osjetljivih osoba.

Psihološki tipovi reakcija

Istraživanja pokazuju da ljudi na vrijeme reagiraju na različite načine. Neki su nervozniji, neke boli, neke prati nesanica, neki imaju pritisak i glavobolje, tj. kostobolje. Uglavnom promjenu tijelo osjeti prije nog što dođe jer je širi atmosfera i tlakovi.
Meteoropatija nije “otkriće” jedne osobe, već fenomen koji su ljudi primijetili još u antičko doba. Ipak, ključne figure i povijesni trenuci koji su oblikovali naše razumijevanje ovog stanja uključuju:

Hipokrat (430. pr. n. e.): Često se navodi kao prvi liječnik koji je sustavno dokumentirao povezanost vremena i zdravlja. U svom traktatu“O zraku, vodama i mjestima”, savjetovao je liječnike da pri dolasku u novi grad prvo prouče lokalne vjetrove i godišnja doba kako bi razumjeli bolesti stanovništva.

Huangdi (oko 2650. pr. n. e.): U kineskom “Kanonu medicine” (Nei Jing), kineski car Huangdi još je ranije isticao utjecaj hladnoće i klimatskih promjena na organe poput pluća.

Dubrovačka Republika: Povijesno je zanimljivo da je u Dubrovniku postojao propis prema kojemu se zakoni nisu donosili za vrijeme južine. Vjerovalo se da taj vjetar toliko kvari raspoloženje i moć rasuđivanja da vijećnici nisu bili u stanju donositi pravedne odluke.

Moderni istraživači: Iako je termin grčkog podrijetla (meteoros – visoko u zraku; pathos – bolest), u medicinski rječnik ušao je tek u 20. stoljeću razvojem biometeorologije. Danas znanstvenici poput dr. Angelica Brugnolija s Instituta za klimatološku medicinu u Milanu precizno definiraju meteoropatiju kao skupinu reakcija na promjene meteoroloških faktora.

Iako medicina meteoropatiju još uvijek ne priznaje kao formalnu dijagnozu, suvremena istraživanja potvrđuju da promjene atmosferskog tlaka i temperature izravno utječu na razinu hormona i živčani sustav.
Pripremio Toni Eterović

Related Posts

Related Posts