Dugotrajna izloženost stresu itekako djeluje na organizam, i utječe da on vremenom oslabi te da budemo skloniji brojnim bolestima.
Najčešće stres povezujemo s nesanicom, depresijom, bolestima srca i migrenom, ali ovi problemi mogu ukazivati i da ste pod velikim pritiskom.
Ukoliko ste izloženi stresu, a da toga niste ni svjesni, ovi će vam znakovi to pokazati:
Problemi s probavom
Medicinski stručnjaci vjeruju da je mozak direktno povezan sa sistemom za probavu, što znači da stres utječe na probavne smetnje, ali i apetit. Ako u zadnje vrijeme ne možete baš da jedete ili imate potrebu za promjenom ishrane postoji velika mogućnost da se nesvjesno pod stresom zbog nekih problema u okolini.
Često ste prehlađeni i skloni infekcijama
Zbog stalne izloženosti stresu kardiovaskularni sistem radi otežano, a to može da prouzrokuje povišeni krvni tlak i pad imuniteta. Zbog toga se vaš organizam teže bori s prehladama i infekcijama.
Zatezanje ili bol u prsima
Stres često prati i depresija, a posljedica toga može da bude bol ili pritisak u prsima. Budući da se većina ljudi plaši bola u grudima jer je indikator ozbiljnijih stanja, to im još dodatno stvara stres. U ovim je situacijama najbolje posjetiti ljekara i konsultovati se s njim.
Uvijek ste umorni
Mozak i tijelo pod stresom “rade” više nego što bi trebalo. Ako ne možete dobro da se odmorite na način na koji vama odgovara, vremenom će to početi ozbiljno utjecati na vaše tijelo i cjelokupno funkcionisanje organizma. Konstantni umor, bez obzira koliko odmarali, jedan je od jasnih znakova da ste pod dugotrajnim stresom i da se vaš mozak ne može odmoriti.
Nedostatak želje za seksom
Neko ko je pod stresom može osjećati sve manju želju za seksom. To se odnosi i na muškarce i žene. Stres onemogućava rad kemikalija u mozgu zaduženih za seksualni nagon. Medicinski gledano, stres je direktno povezan sa smanjenjem broja spermija kod muškaraca i problemima s ovulacijom kod žena. Jedan od preduslova za uživanje je opuštenost, što ljudi pod stresom najčešće nisu.
Nagle promjene u težini
Stres može da podstakne gubitak ili dobitak na težini, u zavisnosti od načina na koji se čovjek nosi sa stresom. Neki ljudi pod stresom jedu više i često puno nezdrave hrane, prilikom čega im hrana služi kao utjeha, dok drugi u tim situacijama uopšte nemaju apetita. U oba slučaja, promjene u težini su obično nagle i upravo zato mogu ozbiljno da naštete zdravlju.
Glavobolje i migrene
Glavobolje su puno češće kod ljudi koji su pod konstantnim stresom, nego kod onih koji se znaju i mogu s vremena na vrijeme opustiti. Ako ste skloni migrenama, stres ih može još više pogoršati i narušiti već loše zdravstveno stanje. Stres je najčešći uzročnik glavobolja i napetosti koji pogađaju veliki broj ljudi, pokazala su istraživanja.
Ilma B., foto: Instagram
