Međunarodni istraživački tim sintetizirao je dokaze o prijelomnim točkama, njihovim temperaturnim pragovima, vremenskim okvirima i utjecajima iz sveobuhvatnog pregleda preko 200 radova objavljenih od 2008. godine, kada su klimatske prekretne točke prvi put rigorozno definirane.
Povećali su popis potencijalnih prijelomnih točaka s devet na šesnaest.
Istraživanje, objavljeno uoči velike konferencije “Tipping Points: od klimatske krize do pozitivne transformacije” na Sveučilištu u Exeteru, zaključuje da su ljudske emisije već gurnule Zemlju u opasnu zonu prijelomnih točaka.
Pet od šesnaest može biti pokrenuto na današnjim temperaturama: ledeni pokrivači Grenlanda i Zapadnog Antarktika, rašireno naglo otapanje permafrosta, kolaps konvekcije u Labradorskom moru i masovno odumiranje tropskih koraljnih grebena.
Četiri od njih prelaze s mogućih događaja na vjerojatne pri globalnom zatopljenju od 1,5°C, a još pet postaje moguće oko ove razine zagrijavanja.
Glavni autor David Armstrong McKay iz Stockholm Resilience Centre i Zemaljske komisije kaže: “Već možemo vidjeti znakove destabilizacije u dijelovima zapadnog Antarktika i grenlandskog ledenog pokrivača, u područjima permafrosta, amazonskoj prašumi i potencijalno Atlantske preokrenute cirkulacije također.”
“Svijet je već u opasnosti od nekih prijelomnih točaka. Kako globalne temperature dalje rastu, više prijelomnih točaka postaje moguće.” dodaje.
S.K., foto: pixabay
