Čast nam je razgovarati sa mladim splitskim estetskim kirurgom glave i vrata Antom Sučićem. Dr. Ante je već zvučno ime Dalmacije i “upraksirao” se u šest godina rada. Odgovoriti će nam na neka od pitanja koja nas najviše interesiraju, poput kakvo je vrijeme sa estetskom kirurgijom, koliko je potrebe za estetskom kirurgijom i koliko uopće ljudi nužno, a koliko iz dosade odlazi na estetsku kirurgiju..
1. Da li se ljudi tijekom Corone više ili manje predaju zahvatima? Početkom pandemije kod nas, pad broja zahvata je bio značajan. Za vrijeme lockdown-a nije se naravno uopće radilo. Nakon toga je uslijedio povratak ka estetskim zahvatima, ali u otprilike upola manjem obimu. Kroz nekoliko mjeseci poslije, posao se počeo vraćati na staro. Zadnja 2-3 mjeseca interes za zahvatima je porastao, čak i više nego prije situacije sa Coronom.
2. Što su sve ljudi spremni da bi bili ljepši ili drugačiji? Pa, zanimljivo pitanje. Po dosadašnjem iskustvu vrlo je individualno. Neki klijenti, unatoč velikim objektivnim potrebama za određenim zahvatom se na njih ne odlučuju, za razliku od drugih kojima treba pronaći načina kazati “ne”. Puno je više klijenata koji su spremni uložiti ozbiljniji angažman u svakom pogledu.
3. Je li i dalje prednjači ženska populacija? Uvjerljivo prednjači žensk,a ali je broj muške populacije u porastu. Trenutno je omjer 9:1 do 8:2.
4. Koji se uglavnom zahvati traže? Najviše se traže tretmani filerima, botoxom, mezonitima od nekirurških zahvata, a od kirurških, operacije očnih vjeđa, odstojećih ušiju te noseva. Sve je popularnija i transplantacija kose, posebito kod muške populacije.
5. Koliko ljudi izmišlja da treba promjene na sebi, je li utječete? Rijetko se dogodi da potpuno izmišljaju, ali kad je zahvat potreban, to često žele napraviti do ekstremnijih promjena! Moralna i profesionalna obveza je utjecati.
6. Koji su Vam najbizarniji zahtjevi, a koji najkompleksniji? Među najčešće bizarne zahtjeve svakako spadaju prekomjerna naglašavanja određenih zona lica, najčešće usana i jagodica, želje za pretjeranim podizanjem obrva kao i potpuno priljubljivanje uški uz glavu što svakako nije estetično. Općenito su najkompleksnije operacije noseva.
7. Već dugo se priča da se kod muškaraca može produživati penis, a potom i stražnjica kod žena? S obzirom da sam kirurg glave i vrata za sada se držim toga, a tako planiram i dalje, iako, nikad ne reci nikad. Znam o tome u teoriji poprilično, ali odgovor proslijeđujem za kolege koji se bave tim područjem.
8. Kako je estetska kirurgija toliko napredovala a nema se lijeka za rak, pa je li to moguće? Moguće je. Generalno govoreći, ima puno vrsta terapije za karcinome, počevsi od kirurgije, preko onkoloških terapija zračenjem i kemoterapija, do posljednjih generacija pametnih lijekova koji ciljano djeluju. Za većinu karcinoma vrijedi da kada se dijagnosticiraju u ranijoj fazi, da su apsolutno izlječivi. Za one u nažalost poodmaklim fazama sa prisutnim udaljenim metastazama, za sada, toliko učinkovita i ciljana terapija koja bi dovela do potpunog izliječenja, ne postoji, iako vec postoje obećavajuće opcije. Kada te opcije stavimo u kontekst osobne prilagodbe pacijentu, dostupnost i cijenu onda se tim opcijama šansa smanjuje.
9. Npr radite od žena muskarce i obrnuto, pričali smo sa nekim transrodnim osobama.. Je li zaista tako jednostavno to mijenjati? Pitanje je za multidisciplinarni pristup koji bi uključio svakako endokrinologa i psihijatra/psihologa. Ukoliko je osoba koja želi takvu promjenu u glavi apsolutno sigurna, onda je sve skupa puno lakše. Sa kirurške strane postoji puno izazova koji se mogu realizirati na solidan način.
10. Po Vašem mišljenju, je li moguće takvim estetskim i hormonalnim djelovanjem utjecati na promjene seksualnih želja? Apsolutno je moguće. Ako dio želje pociva na zadovoljstvu vlastitim izgledom onda se odgovor nudi sam, a hormonska terapija također izravno utječe na to. Izazov je održavanje razine hormona na željenom nivou što zahtjeva redovito praćenje hormonskih razina. Zasigurno bi na tu temu endokrinolozi/ginekolozi više znali rećći.
11. Jesu li građani škrti kad treba na sebe trošiti? Mozemo relativizirati odgovor kao i uvijek tipa; kako – tko, ali ukoliko postoji dobra komunikacija i povjerenje na relaciji liječnik- pacijent/klijent, definitivno građani nisu škrti trošiti na sebe i svoje bližnje s obzirom, kako smo i spomenuli, da samopouzdanje dobrim dijelom osim zdrave pameti ovisi poprilično i o fizičkom izgledu, a to samopouzdanje je temelj za bitne životne stvari, trenutke i odluke.
Razgovarao Toni Mayer
