Marihuana je skoro svuda dostupna i čak oni koji su je osuđivali, postali su liberalniji. Npr. Ja. Ne smeta mi konzumacija marihuane ali ja je nikada ne bi konzumirala dok moje neke frendice da. Poticaj na konzumiranje je blaga podsvjesna nesigurnost pa i depresija, tjeskoba, „crnjaci“. Nažalost mnogo nas je kao mladi pa čak i većina prošla ove faze života, budimo realni…. Mnoge žene i muškarci ni danas ne znaju što je ljubav jer roditelji nisu imali dovoljno vremena a imali smo velika očekivanja od sebe. Tada nastupa frustracija, pitanja o sutrašnjici, strah, tjeskoba…..”crnjaci” u krug. Sve je to ljudski. Upravo marihuana se koristi da bi se toga riješili, a dokazalo se suprotno u psihijatriji.
No istina je teška za prihvatiti, marihuana daje trenutno olakšanje, osjećaj ugode i oslobađa od straha, no sveopća raširenost o njenom zdravlju je daleko od istine. Njeni dijelovi su ljekoviti no ne cijela i korištenje po želji. Istraživanje provedeno na University of Oxford ukazuje na veću učestalost paranoje kod konzumenata marihuane. Novi nalazi prikupljeni od 121 osobe u dobi od 21 do 50 godine pokazuju kako se izgledi za paranoju povećavaju proporcionalno s povećanjem prisutnosti tetrahidrokanabinola (THC) u krvi. THC je glavni psihoaktivni sastojak marihuane, dodaje stručni časopis Schizophrenia Bulletin.
Psihijatri diskretno govore o vrlo teškim stanjima sa kojima se susreću samo zbog marihuane ali zbog sve većeg alternativnog lobija koji promiče marihuanu ne žele se izlagati sukobima. Na psihijatriji su redovno mladi zbog halucinacija, paranoje, pokušaja suicida, sloma živaca do psihoze a uzrok je ni manje ni više nego marihuana koja se konzumirala nekontrolirano, stalno i pretjerano. A nekome je i malo kobno za psihičko zdravlje.
Marihuana sadrži primarnu psihoaktivnu djelatnu tvar THC (tetrahidrokanabinol) te razne druge kanabinoide. Kanabis se često konzumira radi svojih psihoaktivnih efekata koji uključuju relaksaciju, euforiju, pojačani apetit, te niz drugih adiktivnih pojava baš kao i niz nepoželjnih nuspojava kao što su suhoća usta, kratkotrajni ispadi kratkoroćnog pamćenja koji u dužem konzumiranju ostaju trajna pojava, konjunktivalnu injekciju, depresiju, osjećaj paranoje i anksioznost. Korelacija s pojavom shizofrenije, koja ima jaču incidenciju u mladoj dobi, kad najviše konzumenata počne uzimati marihuanu, takva je da udvostručuje rizik od razvoja psihičkih poremećaja, uključujući shizofreniju. Marihuana koči intelektualni razvoj.
Tobožnju neškodljivost marihuanistički lobi argumentira tezama baziranim na logičkim pogreškama. Nakon pet tisuća godina uporabe kanabisa među stotinama milijuna ljudi diljem svijeta, ne postoje plauzibilni dokazi da je ova droga izravno ikada izazvala makar i jednu smrt, iako je kao i druge psihoaktivne droge neizravno povezana sa mnogim smrtnim slučajevima. Primjeri neizravnog letaliteta (statističkog broja) su upravljanje motornim vozilom pod utjecajem THC-a, i slično. Iza neizravnog letaliteta kriju se ozbiljne posljedice konzumiranja marihuane. Istraživanja savjetnika pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji srušila su medijski mit o “neškodljivosti”.
Dvije su najčešće pojave kod pušenja i ostalih vrsta konzumiranja kanabisa ili samog THC-a, blaga konjunktivalna hiperemija (crvenilo očiju) i blago ubrzan srčani ritam. Potrebno je razmotriti još dva akutna učinka, vezana uz konoplju. Prvi je high osjećaj, odnosno promijenjeno stanje svijesti. Prema opisu rekreativnih potrošača, ovo stanje traje dva do četiri sata nakon pušenja, a pet do dvanaest sati kada ga se jede. Najčešći oblik promjene stanja svijesti je mirno, blago euforično stanje u kojem se vrijeme uspori, a osjetljivost na slike, zvukove i dodir pojača. Takav vozač je opasan za sebe i za druge u prometu, a u radu s ljudima postaje agresivniji.
Konzumiranje marihuane čak i samo kad ju se konzumira kao rekreativnu drogu, rezultira pojavom depresije. Nekad i nakon samo jednog konzumiranja javlja se manična depresija. Zabilježeni su pacijenti koji se nikad nisu oporavili. Zbog netočnih medijski plasiranih informacija i kroz filmsku industriju, snažne propagande i lažiranja testova, uporaba marihuane se raširila kod mlađe populacije. Istraživanja kanadskog Sveučilišta McGill uključivala su 23.317 ljudi iz 11 međunarodnih studija i studija je objavljena u stručnom časopisu JAMA Psychiatry. Dokazana je statistički izravna veza konzumiranja marihuane u pubertetu i adolescenciji s porastom depresivnih poremećaja u odrasloj dobi. Razmjer negativnih učinaka može varirati. Konzumenti iz te dobi imaju veći rizik od razvoja depresije i samoubilačkih misli. Prava brojka počinjenih samoubojstava kao posljedica depresije nastale konzumiranjem marihuane još se utvrđuje. Savjet, nađite si bez stida psihijatra koji će vas izlječiti. Mozak se sastoji od biologije i kemije i imate mnogo šansi za pobjedu medicinskim putem. To nije sramota diljem Europe i Amerike svaki ugledni čovjek ima svog odvjetnika, liječnika i psihijatra, a trend je porastao i u Sloveniji i Hrvatskoj u kojem ljude nije stid.
Pripremila: Eva Kesler, foto: Pixabay
