PILULA BRIŠE STRAH I IZVOR POREMEĆAJA
Već 2007. po svjetskim medijima je izašla ova vijest kojom se obećava liječenje velikih životnih trauma do poremećaja. Nizozemska liječnica ga sama koristi. Propranolol briše loša sjećanja. Lijek koji izaziva svojevrsnu ‘umjetnu amneziju’, djeluje biokemijski. Testiran je na 19 pacijenata, žrtava silovanja i drugih trauma. Emocionalni poremećaji česte su psihološke bolesti, no nova znanstvena dostignuća pružaju izvjesnu nadu za njihovo efikasno kemijsko liječenje.
Činjenica da ljudi razlikuju opasne od uobičajenih situacija potaknula je potragu za točnim aktivatorom straha u mozgu. Kombinacijom jednostavnog testa pozornosti i magnetske rezonance koja bilježi trenutačno djelovanje mozga, američki znanstvenici sa sveučilišta u Coloradu, otkrili su područje u mozgu odgovorno za paljenje i gašenje osjećaja straha.
Riječ je o rostralnom dijelu srednjeg mozga, koji šalje podražaj u amigdalu, predio zadužen za procesuiranje straha. Istraživački tim ovoga znanstvenog sveučilišta koristio je Stroop, mentalni test koji mjeri fleksibilnost mozga prisiljavajući ljude da biraju između značenja riječi i njezine boje, no prilagodili su ga fotografijama uplašenih i sretnih lica, preko kojih je pisalo “strah” ili “sreća”. Ispitivanjem 19 volontera otkriveno je kako se srednji dio mozga pali, neposredno prije aktiviranja dijela zaduženog za strah. Ljudski mozak opskrbljen je mehanizmom koji mu omogućuje da svjesno izbriše traumatizirajuća sjećanja, tvrde autori studije o novom pristupu liječenja depresije objavljene u Sjedinjenim Državama i navode da ta metoda otvara put za nov pristup liječenju depresije i anksioznosti.
Takvom se metodom traumatizirajuća iskustva mogu naučiti izbrisati, za razliku od metode koja traume briše uzimanjem lijeka, o čemu su izvijestili znanstvenici s Harvarda i kanadskog sveučilišta. “Pokazali smo da pojedinci imaju sposobnost naučiti selektivno brisati loše uspomene iz pamćenja.”, pojašnjava znanstvenik Brendan Depue, jedan od autora studije objavljene u američkom časopisu Science. “Mislimo da smo pronašli neuronske mehanizme tog fenomena i nadamo se da će to otkriće, kao i buduća istraživanja voditi k novim terapeutskim pristupima i lijekovima koji će omogućiti da se liječi cjelina emocionalnih poremećaja.”, objasnio je Depue. Taj znanstvenik sa Sveučilišta u Coloradu naveo je za primjer fobije, opsesivna ponašanja ili stanja stresa izazvana traumatskim iskustvom.
Zašto još uvijek nije izbačeno na tržište liječenje i kome konkurira?
Imperij
