Sve više ljudi danas primjećuje iste stvari zaboravljaju imena, traže mobitel koji im je u ruci, ostavljaju ključeve na čudnim mjestima, ulaze u prostoriju i zaborave zašto su došli, ne mogu se sjetiti osobe koju su upoznali prije nekoliko dana.
Mnogi se odmah prestraše i pomisle na najgore: demenciju, Alzheimerovu bolest ili ozbiljan neurološki problem.
No stručnjaci upozoravaju da moderno društvo proizvodi potpuno novu vrstu mentalnog preopterećenja koje često nema veze s teškim bolestima nego s kroničnim stresom, rastresenošću i informacijskim kaosom.
Mozak nikada u povijesti nije bio bombardiran kao danas
Ljudski mozak evolucijski nije razvijen za stotine poruka dnevno, stalne notifikacije, društvene mreže, desetke telefonskih poziva, vijesti iz cijelog svijeta svake minute, multitasking, konstantni stres i brzinu života.
Prije 20 ili 30 godina ljudi nisu svakih nekoliko minuta prekidali pažnju mobitelima, portalima, aplikacijama, reklamama, informacijskim šokom.
Danas čovjek često fizički boravi na jednom mjestu, a mislima je na deset drugih. Upravo zato mnogi automatski ostavljaju stvari, ne registriraju imena, ne pamte razgovore, osjećaju “mentalnu maglu”.
Zaboravljanje nije uvijek znak bolesti
Poznati kanadski liječnik i stručnjak za stres Gabor Maté godinama upozorava da kronični stres i preopterećenje ozbiljno utječu na koncentraciju, pažnju i pamćenje.
Kada je mozak stalno pod pritiskom: kortizola, tjeskobe, brzine, emocionalnog umora, on teže filtrira informacije i slabije ih “pohranjuje”.
To znači da čovjek često nije zaboravio ime zato što mozak propada, nego zato što ga zapravo nije ni registrirao kako treba u trenutku upoznavanja.
“Mozak je prepun otvorenih kartica”
Psiholozi moderni um često uspoređuju s računalom koje ima previše otvorenih prozora odjednom.
Ljudi danas istovremeno:
- razgovaraju,
- gledaju mobitel,
- razmišljaju o poslu,
- slušaju vijesti,
- odgovaraju na poruke,
- planiraju obveze.
Mozak tada ulazi u stanje površne pažnje.
A ono što nije kvalitetno primljeno, teško se kasnije može prisjetiti.
I mladi i stari danas imaju slične probleme
Nekada se zaboravljanje automatski povezivalo sa starijom dobi. Danas i mladi ljudi često imaju osjećaj mentalnog umora, probleme s koncentracijom, zaboravljanje imena i termina, rastresenost.
To ne znači da svi imaju ozbiljan poremećaj.
Kod mladih je uzrok često digitalni overload, stres, nedostatak sna, anksioznost, kronični umor.
Kod starijih osoba također nije svako zaboravljanje znak demencije. Povremeno zaboravljanje imena ili mjesta gdje su ostavili predmet može biti normalan dio starenja i mentalnog opterećenja.
Kada ipak treba potražiti pomoć?
Stručnjaci upozoravaju da razliku čini intenzitet problema.
Ako osoba potpuno zaboravlja bliske ljude, gubi se u prostoru, ne može obavljati osnovne zadatke, naglo kognitivno propada, tada je važno javiti se liječniku.
Ali povremena rastresenost i zaboravljanje u današnjem ubrzanom svijetu postali su gotovo svakodnevna pojava.
Što pomoći mozgu?
Stručnjaci preporučuju:
- više sna,
- manje multitaskinga,
- smanjenje konstantnog skrolanja,
- fizičku aktivnost,
- razgovor uživo,
- odmor od ekrana,
- sporiji ritam kada je moguće.
Mozak nije stroj koji može beskonačno procesirati informacije bez posljedica. U vremenu bombardiranja informacijama, ubrzanog života i stalne digitalne prisutnosti, zaboravljanje imena i sitnica sve češće nije znak ozbiljne bolesti nego posljedica mentalnog preopterećenja.
To ne znači da ozbiljne neurološke bolesti ne postoje, ali moderna psihologija i neurologija upozoravaju da današnji čovjek živi pod količinom informacija kakvu ljudski mozak nikada prije u povijesti nije morao obrađivati.
Ponekad problem nije u tome da mozak “propada”, nego da je jednostavno prepun.
Toni Eterović
