– Sve je moguće. Gledajući scenarij koji se događa u Europi, u zemljama gdje su bili treći valovi, bilo je brzo penjanje s iznimno velikim brojevima i velikom opterećenošću zdravstvenog sustava. To moramo izbjeći pod svaku cijenu, rekla je profesorica Alemka Markotić, ravnateljica Klinike za infektivne bolesti dr. Fran Mihaljević, u Dnevniku HTV-a odgovarajući na pitanje koliko smo blizu odnosno daleko jesenskom scenariju kada je u Hrvatskoj bilo preko 4000 zaraženih koronavirusom dnevno.
Trenutno smo bliže 2000 zaraženih, a Markotić kaže da je moguć skok preko te brojke.
– Teško je prognozirati. Jedina dobra vijest je da smo se, otkad je počeo treći val, nešto sporije penjali nego u drugom valu. Kako ide toplije vrijeme, trebali bismo barem pokušati usporiti i što više smanjiti broj potencijalno oboljelih, rekla je Markotić.
Što se tiče stanja u Klinici “Fran Mihaljević”, Markotić je potvrdila da su se ostvarile projekcije da će se bolnica napuniti do kraja mjeseca.
– Zadnji odjel koji smo bili stavili u non-covid odjel vratili smo u petak navečer i on je bio popunjen do jutros potpuno. Uglavnom ćemo sad ovisiti o dnevnom otpustu bolesnika. Ima još nešto mjesta na intenzivnom odjelu, koji se isto tako brzo puni. Nažalost, ima kandidata i među bolesnicima na običnim odjelima koji su na visokom protoku kisika, rekla je Markotić.
MINISTAR VILI BEROŠ I KRUNOSLAV CAPAK NAJAVILI MASOVNA CJEPLJENJA OD 07.04, A SVI STARIJI CJEPLJENI A ZARAŽENI NISU OSJETILI TEŠKU KLINIČKU SLIKU.
Profesorica Markotić je rekla kako nema previše informacija o osobama koje su se zarazile po drugi put.
– Najstariji kod kojih je bila najveća smrtnost, neki od njih koji su se inficirali nakon prve, nešto i nakon druge doze, nitko od njih nije završio u bolnici i nitko kao teži oblik bolesti, što je ohrabrujuće za cjepivo. poručila je.
Promjene u kliničkoj slici
Govoreći o promjenama kliničkih slika, Markotić je rekla da je svaka od faza imala neka svoja svojstva.
– U prvoj fazi je bilo teško jer nismo dovoljno znali o bolesti, lutalo se u terapiji, bili je velika smrtnost. U drugoj fazi bio je veliki postotak bolesnika koji su imali trombozu odnosno incidente u smislu plućne embolije. Što nam se svima sada čini, a govore i u drugim zemljama EU, da puno brže napreduje teži oblik bolesti. Dakle, i kod mlađih ljudi u prva dva vala bi očekivali da iza 7., 8. ili 10. dana nastupi pogoršanje i teži oblik bolesti. Sad i nakon nekoliko dana, vrlo naglo, čovjek je ujutro još bio dobar, a navečer završi na respiratoru. Tu smo vrlo oprezni, rekla je profesorica.
Markotić je rekla kako u Klinici Fran Mihaljević 13 posto bolesnika na respiratoru završe sa smrtnim ishodom.
– Treba se čuvati, čak i mlađi ljudi. Vidimo kako je procijepljenost među starijima dobra, u trećem valu je najveći rizik za osobe između 50 i 65 godine, naravno kod onih s komorbiditetima, rekla je.
Markotić je rekla da je na otvorenom manja šansa da se zarazimo, dok je u zatvorenom prostoru i na obiteljskim okupljanjima rizik veći.
– Ono što smo vidjeli da dugotrajni strogi lockdown nije donio učinak kako se činilo. U pravo vrijeme kratkotrajne stroge mjere mogu imati učinka, dugotrajno dovodi do iscrpljivanja. Vidjeli smo da je Hrvatska po svim parametrima među zemljama koje su se bolje nosile i pokušale balansirati mjere za razliku od nekih koji su posezali mjesecima za strogim mjerama i nisu imali adekvatan učinak. Nema univerzalnog recepta za sve, morate pratiti stanje u svojoj državi, i neke specifičnost pa i klimatske, rekla je Markotić.
IMPERIJ, HRT
