Oko 10% stanovništva u regijama s visokim dohotkom poput Europe i Sjedinjenih Država ima dijagnosticiran jedan ili više autoimunih poremećaja.
Primjeri su reumatoidni artritis, psorijaza, sistemska skleroza, eritematozni lupus i dijabetes tipa I. Iako su ranija istraživanja pokazala povezanost između nekih od ovih poremećaja i većeg rizika od kardiovaskularnih bolesti, te su studije često bile premale i ograničene na odabrana autoimuna ili odabrana kardiovaskularna stanja da bi se izvukli uvjerljivi dokazi o nužnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti među pacijentima s autoimunim bolestima, do sada.
Na godišnjem kongresu Europskog kardiološkog društva, održanom ovog vikenda u Barceloni, međunarodni istraživački tim pod vodstvom KU Leuven predstavio je rezultate temeljitog epidemiološkog istraživanja mogućih poveznica između 19 najčešćih autoimunih poremećaja i kardiovaskularnih bolesti.
Rezultati studije pokazuju da pacijenti s autoimunim bolestima imaju znatno veći rizik (između 1,4 i 3,6 puta, ovisno o kojem autoimunom stanju) od razvoja kardiovaskularnih bolesti nego ljudi bez autoimunih poremećaja.
Ovaj povećani rizik usporediv je s rizikom od dijabetesa tipa 2, dobro poznatog čimbenika rizika za kardiovaskularne bolesti. Istraživanje po prvi put pokazuje da kardiovaskularni rizici utječu na autoimune bolesti kao skupinu poremećaja, a ne na odabrane poremećaje pojedinačno.
S.K., foto: pixabay
