Građani idu do kraja. Zaprepaštava koliko građana je osuđeno na temelju istrage i bez prava na pravično suđenje te procedura koje nisu bile zakonite u Republici Hrvatskoj. Takvo stanje ne samo da šteti pravosuđu nego i vladi Hrvatske kojoj Europski sud za ljudska prava zadaje teške opaske o nepoštivanju prava na obranu i kršenje temeljnih ljudskih prava.
U Hrvatskoj postoje brojne presude koje su podnesene Europskom sudu za ljudska prava (ESLJP) zbog nepravednog ili neučinkovitog suđenja, uključujući povrede prava na suđenje u razumnom roku i pravedan pristup pravdi. Naime, broj ovih predmeta je značajan jer ESLJP redovito presuđuje protiv Hrvatske, osobito kada je riječ o duljini sudskih postupaka, pogrešaka u proceduri ili povredi prava na pravednu presudu, što je jedno od najčešće prijavljivanih kršenja.
Problemi vezani uz nepravedne presude često proizlaze iz složenih sudskih postupaka, neujednačene prakse i povremeno manjkavih obrazloženja u odlukama hrvatskih sudova. U mnogim slučajevima, postupci su se produljivali zbog složenosti ili proceduralnih kašnjenja, što dodatno povećava broj predmeta koji završe pred ESLJP-om.
Sve veći broj okrivljenika u Hrvatskoj žali se na teškoće u ostvarivanju prava na dokazivanje nevinosti, što uključuje prigovore na procesna ograničenja, pristup dokazima, i adekvatnu zastupljenost. Pritužbe su često usmjerene na:
1. Ograničenja u prikupljanju dokaza: U mnogim slučajevima okrivljenici tvrde da im nije omogućen pristup svim relevantnim dokazima ili da im je uskraćeno pravo na izvođenje vlastitih dokaza. Prema stručnjacima, ograničeni pristup dokazima može ugroziti pravednost suđenja, posebice kada su u pitanju složeni kazneni predmeti.
2. Nedostatak ravnopravnosti s tužiteljstvom: Okrivljenici se često suočavaju s preprekama kada je riječ o jednakim uvjetima u odnosu na tužiteljstvo, posebno u složenim predmetima gdje su resursi obrane često ograničeni. Ova neravnopravnost može dovesti do toga da suđenja idu u korist optužbe, što dodatno narušava pravo okrivljenika na dokazivanje nevinosti.
3. Dužina postupaka i pritisci: Dugotrajni postupci i pritisci zbog zatvorskih mjera tijekom suđenja također otežavaju obranu. Istraživanja i analize pokazuju kako produženi pritvor može negativno utjecati na pripremu i izvođenje obrane.
Pravosudne reforme i dodatna podrška okrivljenicima te povećanje transparentnosti postupaka mogle bi poboljšati položaj optuženih u dokazivanju nevinosti i osigurati pravednije suđenje.
U Hrvatskoj su kroz različite izvještaje i sudske revizije potvrđeni slučajevi nepravomoćno osuđenih osoba, ali precizni podaci o ukupnom broju takvih slučajeva nisu javno dostupni. Najveći broj nepravednih presuda otkriven je kroz postupke pred Europskim sudom za ljudska prava (ESLJP), gdje su optuženici često ukazivali na proceduralne propuste, uključujući ograničenja prava na obranu ili na pravičan proces. Hrvatska je najviše osuđena pred ESLJP-om, osobito zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku, što ukazuje na strukturne probleme koji mogu utjecati na pravednost suđenja.
Nadalje, prema procjenama organizacija koje se bave ljudskim pravima i analizama pravosudnih postupaka, sistemski problemi poput dugotrajnosti procesa, neravnomjerne zastupljenosti obrane i optužbe, kao i nedostaci u prikupljanju i prezentaciji dokaza, mogu rezultirati nepravednim osudama.
Pripremio David Bauer, foto: ESLJP
