Psihijatar i suosnivač kompanije za mentalno zdravlje „Healthy Gamer“ („Zdraviji igrač“), doktor Alok Kanojia koristi svoje znanje o neuroznanosti da pomogne milijunima da otključaju svoj pravi potencijal, te kaže da zbog povećane socijalne anksioznosti se i zaljubljivanje i pronalaženje partnera čini težim, ali postoji rješenje za to.
Problem socijalne anksioznosti
A razlog tolike socijalne anksioznosti je to što toliko koristimo uređaje, neprestano pišemo poruke umjesto da stvarno razgovaramo, i samo uspostavljanje razgovora nam postaje problem. Doktor kaže da pristupa ljudima kroz dvoje perspektive: spiritualnosti, te znanosti, koje naizgled izgledaju nespojive.
On sam je bio izrazito socijalno anksiozan, ovisan o video igricama, te se potaknut svojim problemima počeo baviti neuroznanošću u pokušaju da si pomogne. Smatra da smo puno svjesniji problema s mentalnim zdravljem nego prije 10 godina, što je olakotna okolnost ako želimo potražiti pomoć. Internet nam u isto vrijeme pomaže i odmaže; nezgodno je što se ljudi tako olako samo-dijagnosticiraju, te si prebrzo pripisuju dijagnoze na temelju jednog simptoma.
U potrazi za pomoći prednjače žene, njih čak 75% – čak su i većina psihoterapeuta žene. Doktor ističe da smo previše fokusirani na simptome, ali ne i na pravi uzrok – uvijek postoji dublji uzrok koji stoji iza našeg ponašanja. Jednom kad netko dubinski razumije svoje ponašanje, biti će ga lako promijeniti. Učimo kroz iskustvo, a ne kroz gomilanje informacija.
Utjecaj tehnologije
Tehnologija je ubitačna za naš društveni život, a socijalni kontakti su krucijalni za naše mentalno zdravlje; cijeli niz socijalnih vještina atrofirao je zbog upotrebe raznih uređaja. Izrazito je opasno ako zapustimo svoj mozak i dopustimo da tehnologija nadomjesti njegove funkcije. Sličan je princip s atrofijom mišića, koja nastupa kad se ne krećemo. Ako se većina naše komunikacije odvija kroz uređaje, to je opasna zona koja govori da već sigurno socijalno anksiozni.
Zbog toliko komunikacije SMS-ovima ili Whatssupom, više ne koristimo neverbalnu komunikaciju, a za mozak vrijedi ono „if you don’t use it, you lose it“. Niti ne shvaćamo da zato nastupa socijalna anksioznost, zato što ne koristimo sve ono što su generacije koristile prije upotrebe svih komunikacijskih alata. Generacija Z je povezanija nego ikad, potpuno neusporediva s njihovim roditeljima i djedovima – milenijalcima i baby boomerima.
Trenutak promjene nastaje onda kad postanemo svjesni problema, razumijemo ga i aktivno ga pokušavamo promijeniti. Ako ne dođemo do tog trenutka osvještavanja u čemu je problem, ništa se neće promijeniti, a socijalna anksioznost u većoj ili manjoj mjeri ostat će prisutna. Zato idemo krenuti…
Autor: Katarina Baričić, prof., foto: drchatterje.com
