Prije otprilike 5 do 7 milijuna godina kod naših predaka vladao je manjak kolesterola.
Tada su se hranili uglavnom zelenim povrćem, voćem i orašastim plodovima, pa se kolesterol unosio u niskim količinama.
Budući da razlika genoma današnjeg čovjeka u usporedbi s njegovim precima iznosi svega 2 do 3%, nije se mnogo toga izmijenilo. No, promijenio se današnji jelovnik koji sadrži znatno veće količine kolesterola (životinjske masti, mliječni proizvodi, jaja, visokokalorični proizvodi).
Posljedica takvog jelovnika je visoka vrijednost kolesterola u krvi koja nam može pruzrokovati mnoge nevolje.
Normalizacija kolesterola može pomoći u sprječavanju i liječenju srčanih bolesti. Prehrana, koja se sastoji od povrća, voća i oraha može smanjiti kolesterol za trećinu i postići odlične rezultate.
Kolesterol je tvar slična mastima koju u organizam unosimo hranom, ali može je stvarati i sam organizam. Prijeko je potreban za život, a kao sastavni element pojavljuje se u staničnim ovojnicama i osnovna je supstancija žučne kiseline, hormona i porijeklo vitamina D.
Dugotrajno povećanje tijekom duljeg vremena nosi rizik od pojave bolesti krvnih žila.
Razlikujemo:
- štetni – LDL kolesterol (low density lipoprotein) koji ne bi smio biti viši od 175 mg/dl i
- dobri kolesterol – HDL (high density lipoprotein) koji bi trebao biti visok najmanje 35 mg/dl.
Tjelesna aktivnost u trajanju od 30 do 40 minuta, 3 do 4 puta tjedno pomaže u povišenju „dobrog“ HDL kolesterola i smanjenju ukupnog kolesterola te tako čuva krvne žile.
Također, pomaže i rjeđe konzumiranje životinjske masti i jaja. Umjesto njih, poželjna je riba te maslinovo, laneno ili ulje od repice.
Ilma B., foto: Pixabay
