Previše soli može štetiti čovjekovom imunitetu.
Studija iz časopisa Circulation pokazala je da nas količina soli koju unesemo u organizam može učiniti osjetljivijima na bolesti uzrokovane bakterijama i virusima.
Znanstvenici su 2015. sproveli istraživanje koje je pokazalo da povišene količine natrija u krvi utječu na to kako se određena vrsta bijelih krvnih stanica priprema za reakciju kad osjeti nezdravu stanicu.
No, nisu shvatili što se događa u stanicama, kaže dr. Sabrina Geisberger s Berlinskog instituta za biologiju medicinskih sustava (BIMSB).
Sada je Geisbergerin tim ispitivao “metabolizam imunoloških stanica koje su bile izložene visokim koncentracijama soli” i saznali su kako točno sol ujteče na imunitet.
– Ona remeti dišni lanac, zbog čega stanice proizvode manje ATP-a i troše manje kisika, objašnjava Geisberger.
ATP ili adenozin trifosfat, u izdanju je definiran kao “univerzalno gorivo koje pokreće sve stanice”, pružajući energiju za snagu mišića i metaboličku regulaciju – što znači da ako visoka razina natrija u tijelu uzrokuje nedostatak ATP-a, to utječe na to kako te bijele krvne stanice sazrijevaju, kao i koliko učinkovito mogu funkcionirati one bijele krvne stanice, koje su u velikoj mjeri odgovorne za imunološki odgovor tijela.
Prema ovoj studiji, nutricionisti preporučuju odraslima da ograniče dnevni unos na najviše pet ili šest grama soli. Izračun uključuje i sol koja je skrivena u prerađenoj hrani.
Ilma B., foto: Pixabay
