Neuroznanstvenici već nekoliko desetljeća pokušavaju razumjeti kako životinje i ljudi obrađuju senzorne informacije.
Iako je njihov rad doveo do mnogih važnih otkrića, mnoga pitanja ostaju bez odgovora.
Kod sisavaca i mnogih drugih životinja sada se zna da mirise obrađuje olfaktorni bulbus, područje mozga u prednjem dijelu mozga.
Njušna žarulja zatim šalje informacije vezane uz njuh i mirise u druga područja u tijelu, tako da se mogu dalje obraditi.
Istraživači na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Pennsylvaniji nedavno su proveli studiju o ribama zebricama s ciljem boljeg razumijevanja receptora i znakova navođenja koji su uključeni u analizu mirisa.
Njihova otkrića, objavljena u članku u časopisu Neuroscience, nude zanimljiv novi uvid u neuralne putove koji su uključeni u ciljanje olfaktornih neurona u njušnom bulbusu.
“Pokušavamo razumjeti kako se moždani sklop koji analizira mirise sastavlja tijekom razvoja”, rekao je Jonathan Raper, jedan od istraživača koji je proveo studiju, za Medical Xpress.
“Proveli smo naše studije na ribama zebricama gdje su embriji vrlo dostupni, moguća je genetika naprijed i nazad, transgeneza je laka i moguće je prikazati rast olfaktornih aksona u živim embrijima.”
Nedavni rad Rapera i njegovih kolega posebno se fokusirao na klasu molekula za vođenje aksona koja je još uvijek slabo poznata, poznata kao Netrini.
Prošla otkrića nagovijestila su moguću ulogu ovih molekula u formiranju olfaktornih moždanih krugova.
S.K., foto: Instagram
